Teorije zavjere i klimatske promjene

Globalna borba protiv klimatskih promjena vodi se s jasnim ciljem, a to je da se u skladu sa Pariskim sporazumom iz 2015. godine ograniči rast prosječne globalne temperature na 1,5°C u odnosu na predindustrijski period. Prema podacima Copernicusa, mart 2025.

godine sa temperaturom od 1,68°C iznad predindustrijskog nivoa bio je drugi najtopliji mart ikada zabilježen, i to svega 0,08°C hladniji od najtoplijeg marta 2024. godine. Mart 2025.



bio je deseti uzastopni mjesec iznad praga od 1,5°C, a u Evropi je to bio najtopliji mart ikada. Navedeno nije samo statistika, već signal.Međutim, pored toga što smo, kako godine prolaze, svjedoci novih ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih neizvjesnosti, suočavamo se i sa rafiniranim talasima klimatskih dezinformacija.

Narativi koji negiraju ili iskrivljuju realnost klimatskih promjena postaju sve više prisutni, a time i opasni. Stoga, klimatske dezinformacije danas predstavljaju ogromnu prijetnju globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, jer direktno podrivaju povjerenje u nauku, razbijaju javni konsenzus i otežavaju donošenje neophodnih politika. Iza njih često stoje politički ili ekonomski interesi.

Poseban izazov nastaje kada se netačne tvrdnje dijele putem društvenih mreža, gdje dostižu milione pregleda i oblikuju javno mnjenje brže nego što stručnjaci stignu da reaguju. Tekstovi tog tipa gotovo uvijek sadrže pompezne ili zloslutne naslove. A to je narativ koji „privlači“ svijest javnosti.

U nekim slučajevima lakše je vjerovati u teorije zavjere, nego u to da se klima na planeti mijenja prvenstveno zbog ljudske aktivnosti. Takođe, „bot“ nalozi na društvenim mrežama aktivno šire teorije zavjere o „klimatskim kultovima“ i globalnim elitama koje navodno koriste klimatske promjene za kontrolu populacije. Ove dezinformacije podstiču strah, mržnju i nepovjerenje prema zagovornicima klimatske akcije.

Evropska komisija je kroz svoju Komunikaciju o upravljanju klimatskim rizicima iz 2024. godine, jasno stavila do znanja da je borba protiv klimatskih dezinformacija postala prioritet. Prepoznato je da dezinformacije ne samo da otežavaju tranziciju ka klimatski neutralnoj Evropi, već i direktno utiču na sigurnost građana i otpornost zajednica.

Evropska komisija se nije samo zadržala na dijagnozi problema, već je razvila i konkretne alate. Tako je kreiran „Climate Pact Toolkit“, vodič za građane i organizacije koji žele da efikasno komuniciraju o klimatskim politikama i nauče kako da prepoznaju i odgovore na dezinformacije. Pored toga, Evropska unija u kontinuitetu jača i podršku nezavisnim platformama za provjeru činjenica, medijima i organizacijama civilnog društva.

Zajednički istraživački centar (JRC) Evropske komisije objavio je Studiju koja istražuje kako javnost reaguje na različite pristupe razotkrivanju klimatskih neistina. Rezultati pokazuju da i „prebunking“ (prevencija dezinformacija kroz edukaciju i kontekstualizaciju) i „debunking“ (razotkrivanje konkretnih dezinformacija) imaju pozitivan efekat, jer smanjuju vjerovanje u lažne tvrdnje i jačaju otpornost na manipulaciju.Ono što je primjetno jeste to da dezinformacije često ciljaju lokalne politike.

Na primjer, izvještaj Globalnog saveza gradonačelnika iz 2024. godine dokumentuje slučajeve kada su klimatske mjere bile meta organizovanih kampanja dezinformisanja, poput tvrdnji da gradske prehrambene politike žele „zabraniti meso“ ili da niskokarbonske zone u gradovima „krše slobodu kretanja“. Ovakve tvrdnje nijesu bezazlene.

One potkopavaju napore lokalnih vlasti da unaprijede kvalitet vazduha, javno zdravlje i ukupnu održivost urbanih sredina. Nedavno je Wall Street Journal pisao o teoriji zavjere prema dansko-švedskoj mljekarskoj kompaniji Arla Foods. Naime, kada je kompanija Arla Foods najavila testiranje dodatka ishrani krava koji smanjuje emisije metana pod nazivom „bovaer“, suočila se s talasom dezinformacija.

Uprkos višegodišnjim istraživanjima i odobrenju evropskih i britanskih regulatora, na društvenim mrežama su se proširile netačne tvrdnje da kompanija pokušava da „otruje“ potrošače. Neki su čak snimali kako prosipaju mlijeko i bacaju proizvode Arla Foods, iako nije bilo dokaza da „bovaer“ ulazi u lanac ishrane. Takođe, uoči izbora u Njemačkoj ove godine krajnje desničarske mreže su širile dezinformacije koje dovode u pitanje validnost klimatske nauke.

Ove kampanje su imale za cilj da oslabe javnu podršku klimatskim politikama i odvrate pažnju od naučnih činjenica. Američki Think Tank poznat po negiranju klimatskih promjena, Heartland Institute, uspostavio je saradnju s desničarskim političarima u Evropskom parlamentu, uključujući predstavnike iz Austrije, Mađarske i Poljske. Zajedno su organizovali događaje i kampanje s ciljem osporavanja evropskih ekoloških i klimatskih zakona, poput Zakona o obnovi prirode, koji je donijet 2023.

godine.U vremenu kada su ljudi svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija, snalaženje u lavirintu činjenica i poluistina postaje sve teže. U takvom okruženju, klimatske dezinformacije, koje narušavaju povjerenje u naučna saznanja ili ciljano osporavaju utvrđene klimatske teorije lako se predstavljaju kao ravnopravne alternativne istine.

Kako se klimatske promjene dešavaju u vremenskom okviru koji je dugoročan, u decenijama pred nama vodićemo rasprave o njihovim uzrocima, posljedicama i načinima prilagođavanja, pa je utoliko i opasnost od širenja klimatskih dezinformacija sve veća. Dakle, bitka protiv klimatskih dezinformacija neće biti ni laka niti kratka, ali mora biti odlučna. Ako se na vrijeme ne suprotstavimo ovoj vrsti manipulacije, štete koje će izazvati klimatske promjene biće sve veće i teže za sanaciju.

Za to je neophodno razvijati kritičku medijsku pismenost, promovisati nauku, podržavati slobodne i odgovorne medije, te osnažiti građane da prepoznaju manipulacije.(Autorka je direktorka Centra za klimatske promjene UDG).